• Feed RSS
10

read more
6

read more
5

DILI – Ministerio Edukasaun sei distribui komputador 606 unit, Printer ida, Scanner ida ho wireless Access Point ida no sei halo instalasaun rede lokal ba iha kada centru ensino baziku total 202 iha teritorio Timor laran tomak nebe nia sistema operasaun uja software livre (LINUX - Edubuntu). Objectivo fahe komputador nee atu hadia servisu profesores sira nian iha centro no kada centro ida sei hetan komputador tolu. Komputador tolu nee fasilita ba Direitor Eskola, Vice Direitor no parte Administrasaun nian. 

Komputador 606 unit nebe oras nee dadaun rai hela iha armagen Ministerio da Edukasaun nian sei distribui ba iha Centro Ensino Baziku para atu hadia profesores sira nia servisu iha kada eskola ensino baziku iha teritorio Timor laran tomak nunee mos atu implementasaun ICT iha kada eskola, Chefe departementu IT Azildo Almeida kasu lia hirak nee iha nia knar fatin Ministerio da Edukasaun Vilaverde Dili, 23-01-2013. 


Tuir Chefe departementu IT Azildo Almeida katak, atu implementa ICT iha kada eskola maibe sei hadia uluk enviromentu ICT iha kada eskola. “Agora dadauk iha ona planu atu halo instalasaun rede lokal iha centro, tamba iha distrito anivel distrital iha tinan kotuk ba la'o tiha ona I oras nee fokus fali ba kada centro ensino baziku. I iha tinan kotuk ba iha kada eskola tekniko profesionais sira kada rede loka iha ona maibe hau hanoin nee sedauk masimu persija suporta nafatin,” dehan Azildo. 

Azildo Almeida hateten, komputador nebe mak sei distribui ba kada centro ensino baziku 13 distritos iha teritorio Timor laran tomak hamutuk 202 centro ensino baziku, kada centro ida hetan komputador tolu no komputador tolu nee atu fasilita ba Direitor da Eskola, Vice Direitor no parte Administrasaun nian.


Entretantu komputador 606 unit nebe atu distribui ba iha kada centro ensino baziku iha 13 distritos nee uja sistema operasaun software livre (LINUX – Edubuntu). Rajaun uja sistema software livre (LINUX) nee tamba livre husi virus no hamenus custo orsamentu, tamba nia aplikasaun ita la hasai osan lori sosa maibe bele download deit iha internet gratuita, dehan Azildo. Aleinde nee sira mos sei fo treinamentu ba utilizador komputador sira nee kona ba oinsa atu uja sistema Linux hodi servisu tamba durante nee profesores sira konhese liu mak sitema Microsoft Windows no kona ba Linux sira sedauk iha konhesementu, Azildo afirma. Nia hatutan tan katak rekurso umanu nebe oras nee dadauk M.E iha total nain 6 deit iha departementu IT nian no sira prontu atu servisu hodi halo instalasaun rede lokal no fo treinamentu ba profesores sira iha kada centro ensino baziku iha teritorio Timor laran tomak. Treinamentu nee sei hahu husi distrito Lautem hafoin sei remata iha distrito Oe-Cusse, Azildo akresenta.(Charlez)

read more


Graphic Design (dezenho grafiku) hanesan arte ida nebe mai husi kreatividade, ideia ema idak-idak nian (individu) atu kria ou halo dezenho ruma nebe kapas, simples maibe iha signifika no objetivo. Maibe kreatividade Timor oan balun rasik iha la implementa iha publiko, ho rajaun hirak nee Timor Leste Open Source Community (TOSC) ho inisiativa rasik no interese nasionalismo nebe aas realiza eventu nebe ho nia tema Talkshow: Digital Printing and Graphic Design, ho objectivo atu hakbiit kreatividade no talentu ema hotu nian li-liu ba joventude sira nebe hola parte iha dezenho grafiku nian. Eventu nee organiza husi Timor Leste Open Source Community (TOSC) nebe hetan suporta tomak husi Timor Plaza no InstantShop. Talkshow no kompetisaun nee realiza iha salaun Timor Plaza durante loron rua, 12 – 13/01/2013.

Tuir Manager InstantShop Felix Hendrata hateten, buat barak ou buat oin-oin nebe sempre influensia husi parte graphic design hanesan buat nebe mak iha ita ema nia isin lolon. Problema nebe mak hasoru iha parte nee (graphic design) mak hanesan sumber daya alam no mos sumber daya manusia.
Forsa Recurso Humano nebe mak menos tebes iha area nee (design) sai hanesan impacto bo'ot ba ita iha kuinhesemento mundo teknologia liu-liu iha area design.” dehan orador husi InstantShop, Manager Felix Hendrata liu husi nia diskurso iha salaun Timor Plaza, 12-01-2013.

Manager nee dehan, nudar sidadaun Timor suporta no partisipa nafatin iha eventu sira nee atu nunee hodi dezemvolve teknologia iha tempu oin mai (Futuru), wainhira ema designer iha Timor barak liu tan maka Timor Leste sei fu'urak liu tan. Iha parte bisnis nian iha parte design Felix Hendrata hateten, atu hahu halo bisnis hodi fa'an ita nia produtu lapersija orsamentu (modal) nebe boot maibe ita bele hahu husi buat (modal) nebe kiik, importante mak komitmentu no badinas atu nunee buat nebe hahu husi kiik sei sai bot iha loron ikus. Aleinde nee Nia mos hateten kona ba Instantshop katak, Instantshop hahu hari iha tinan 2004, Instanshop hanesan digital printing ne'ebe mak fa'an produto ne'ebe diak significa katak Instantshop fo buat fasil no efisien ba konsumedor sira. Bersaing dalam dunia bisnis terutama grafis desain, InstantShop menjual produk yang instant artinya tidak memakai nama instant tapi memberikan yang instant dan berkualitas.” dehan Felix Hendrata.

Iha fatin hanesan Falen Hendra husi InstantShop nudar orador iha eventu nee hateten, estuda iha graphic design ne'e susar uituan tamba halai barak liu ba iha ekonomia. Saida deit mak ita persija atu halo iha graphic design nia laran? Hatan ba perguntas nee Falen Hendra dehan, tenki fokus ba tema nebe mak ita atu halo, hanesan atu dezenho buat ruma tenke iha nia objectivo. Buat importante nebe iha dezenho grafiku, hatan ba perguntas nee Falen Hendra akresenta katak, iha dezenho grafiku nia laran mak signifikasaun dezenho nebe bele fo nia resultadu kapas, simples maibe iha ninia signifika no objectivo husi dezenho nebe iha. Felix Hendrata hatutan “Less is More! Makin sedikit makin besar artinya; sedikit kita design semakin besar pula pengemar kita. Jadi intinya belajar".

Diferensia Digital Printing no Graphic Design nomos aplikasaun saida mak persija hodi halo dezenho hatan ba perguntas hirak nee Felix Hendrata no Falen Hendra hateten, dezenho grafiko mai husi idea rasik no digital printing hanesan nia produtu. Design Graphic adalah idenya dan digital printing adalah produknya.” dehan Felix Hendrata. Orador Falen mos akresenta katak, aplikasaun nebe mak uja hodi halo dezenho mak hanesan CorelDraw, Inkscape, Adobe Photoshop no seluktan, husi aplikasaun sira nee mak bele hamosu dezenho saida deit tuir ita nia hakarak. Iha fatin hanesan orador husi grupo Arte Gembel Ino Parada hateten, ita hanoin atu dezenho buat ruma ita tenke hahu husi dasar–dasar desenho, ita hahu pinta ho lapis iha surat tahan mutin. Objektivo husi design graphic atu desenho buat nebe mak ita hakarak ou hanoin atu pinta bele sai realidade (nyata/'real').

Entretantu Talkshow nebe hahu loron dahuluk (primeiro), orador mai husi Instantshop no Arte Gembel no loron daruak (segundo) halo kompetisaun ba dezenho poster ekipa de juri mai husi Vertude, Musisi inklui Arte Gembel. Aleinde nee partisipantes iha eventu Talkshow: Digital Printing & Graphic Design total lima-nulo (50) mane-feto nebe partisipa iha kompetisaun (lomba) dezenho poster total partisipante tolu-nulo-resin (30) resin mane-feto. Partisipantes kompostu husi Universidade Canossa, DIT, Eskola Tekniko STM Becora, E.S; São Paulo, São Pedro, São Miguel, St. Madalena de Canossa inklui Centru treinamentu CIGU no seluktan.

Aleinde nee manan nain ba kompetisaun (lomba) dezenho poster, primeiro lugar mak Florencio Sequeira Barreto husi E.S Sta. Madalena de Canossa, Segundo lugar Albano Lopes husi Universidade IOB no Terseiro lugar Acocu do R. Faria de Oliveira husi Universidade IOB.





read more
1

read more